Bez navodnjavanja nema berbe: Velike štete zbog suše u Lijevču i Potkozarju

Društvo Gradiška

Dugotrajna suša sa izrazito visokim temperaturama uzrokovala je nesagledivu štetu u poljoprivredi lijevčanskog i potkozarskog kraja, naročito na parcelama bez sistema za navodnjavanje.

Nešto povoljnija situacija je u ravničarskom dijelu gradiške, laktaške i srbačke opštine, gdje poljoprivrednici navodnjavaju njive zasijane povrćem i žitom dok je situacija neuporedivo teža u brdskom dijelu.

Tu su rezerve vode mnogo manje nego u Lijevču, te su poljoprivrednici uskraćeni za navodnjavanje, izuzev područja pored rijeka.

“U našem mjestu kukuruz je potpuno izgorio i tu neće biti ništa za ubrati. Nemamo dovoljno vode u blizini njiva niti sisteme za navodnjavanje. Sve je prepušteno prirodi, zavisimo od kiše, a to je nepredvidivo” navodi za Srpskainfo Nedeljko Sladojević iz Bereka kataklizmične razmjere suše u svom selu.


Na drugom kraju, u potkozarskom dijelu gradiške opštine, gdje su se osušili mnogi voćnjaci, njive zasijane žitom i bašte, situacija je dramatična. Razmjere ove elementarne nepogode objašnjava Živka Rebić iz Vrbaške.

“U bašti, da bih sačuvala povrće, borila sam se i danju i noću, zalijevala, okopavala, pokrivala i sada odustala od borbe s prirodom. Prošle godine imala sam luk, krompir, kupus, paradajz rekordne krupnoće i kvaliteta. Sada je cijeli redak krompira stao u malu kantu, a od zasada pasulja, koji je do skora bio zelen, odustala sam. Sada je to pustoš, nema ni kilograma, bar za sjeme” opisuje Živka Rebić svoj ogroman trud da bi od suše sačuvala baštu, ali u tome nije uspjela.

“Utrošila sam mnogo vode, a za novac koji sam uplatila „Vodovodu“ mogla sam kupiti pet puta više povrća nego što sam, nadljudskim naporom, uz neopisiv rad i trud proizvela” iznosi Živka svoju poražavajuću računicu.


Rade Topolović iz Seferovaca kaže da bez navodnjavanja nema roda, mada ni to u potpunosti ne može nadomjestiti štetu od suše.
“U mojoj bašti neprekidno rade dvije pumpe pomoću kojih zalivamo povrće. Sreća je što vode ima, pa se nešto može učiniti. Međutim, suša je velika, dugo traje i pitanje je do kada će nam biti dostupna podzemna voda koja je ovdje na dubini od osam do 12 metara” kaže Topolović.

U srbačkom selu Kukulje takođe su spas pronašli u navodnjavanju. Nebojša Todić, koji je okupio komšije i rođake da s njim okopaju kupus, kaže da baštu svakodnevno navodnjavaju.
“Imamo kupus, papriku, krompir, paradajz… Krajnjim naporom održavamo baštu ali smo na izmaku snage. Temperature su izrazito visoke i svuda ostavljaju pustoš, sprženu zemlju. Ko ne zaliva, taj neće ništa ni ubrati, a sve uloženo u sjetvu je gubitak” smatra Nebojša Todić, koji je zasadio četiri dunuma kupusa.

Jezdimir Todić, takođe iz Kukulja, kategoričan je da je ova godina katastrofalna za poljoprivrednike i da se bez navodnjavanja nemaju čemu nadati.
“Sve se vidi, dovoljno je proći ovim i drugim lijevčanskim selima, te se uvjeriti u razmjere suše. Ne mogu svi zalijevati, nemaju sisteme, a to opet poskupljuje proizvodnju. Kada troškovi premaše očekivanu zaradu, mještani gase pumpe i sve prepuštaju ćudima prirode, a one ljetos nisu naklonjene poljoprivrednicima” kazao je za Srpskianfo Jezdimir Todić.

U udruženjima poljoprivrednika računaju na pomoć Vlade Republike Srpske kako bi, bar djelimično, ublažili štete od suše i povećali šanse da ponovo zasade svoje njive tokom ovogodišnje jesenje i proljetne sjetve naredne godine. Ova sezona je propala, a gubici su veoma veliki.

VOĆNJACI
Bez obzira na navodnjavanje sistemom kap po kap ili na druge načine, mnogi voćnjaci u Potkozarju su se osušili, rod je višestruko umanjen, a štete se stalno uvećavaju.

Zemlja je ispucala, zalijevanje više nema efekta jer voda odlazi kroz pukotine u dubinu. Takođe, izvori su presušili ili sasvim smanjili dotoke. Odavno s neba, iz oblaka, očekujemo spasenje, ali ono nije u izgledu – kažu voćari iz turjačkog i podgradačkog kraja.

/srpskainfo/milan pilipović/