Studentkinja psihologije Helana Bakić iz Gradiške istražuje kakav je život mladih u Srpskoj: “Frustrirani nepravdom”

Društvo Gradiška

Učešćem u različitim projektima, programima i istraživanjima Helena Bakić, studentkinja psihologije na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, došla je do vrijednih saznanja o društvenom statusu mladih u Republici Srpskoj.

Hlena je odlučna da ukazivanjem na probleme svoje generacije, naročito nedostatak motivacije i povjerenja, zapošljavanje, političko djelovanje, doprinese poboljšanju njihovog društvenog statusa.

– Problemi mladih su potisnuti. To su procesi sa kojim ne umiju da se izbore. Uzroci su u nametnutim normama okoline tokom odrastanja, ali i kasnijem dobu. One rezultiraju niskim stepenom samopouzdanja, narušenoj slici o sebi, neadekvatnom ličnom vrednovanju – kazala je Helena u Gradišci za Srpskainfo.

Kreativni, ali neiskorišteni

Poznajem mnogo ambicioznih mladih, sa širokim spektrom interesovanja, naglašava Helena Bakić, utvrdivši da je njena generacija veoma kreativna, da posjeduje velike potencijale, ali oni nisu dovoljno iskorišteni, niti prepoznati u zajednici.

Uspostavljen je dubok međugeneracijski jaz, nisu uvažene vještine i znanja mladih, koji zbog toga ne mogu doći do punog izražaja. Bolje rješavanje generacijskih problema može se podstaći značajnijim učešćem mladih u odlučivanju na svim nivoima vlasti. Oni žele da budu faktor odlučivanja, ali za to nemaju priliku – smatra Helena.

Navbodi i da mlade u Republici Srpskoj najviše opterećuju socijalni i ekonomski problemi, nizak životni standard, loša perspektiva i nezaposlenost.

– Mladi su svjesni izrazitog socijalnog raslojavanja. Time je uskraćena mogućnost jednakih šansi. Na sceni su politički uticaji, favorizovanje nedokazanih vrijednosti… što djeluje veoma frustrirajuće i podstiče odlazak i odustajanje od borbe za značajniji status u vlastitoj sredini – kaže Helena za Srpskainfo.

Nemoć

Ona je tokom istraživanja i učešćem u različitim projektima, udruženjima, forumima došla do još nekih spoznaja karakterističnih za status mladih, afirmaciju njihovih ubjeđenja i jačanje društvene uloge.

Mladi, kaže ona, najviše vjeruju u individualne napore u rješavanju svojih problema. Društvenu pomoć od starijih očekuju i u području obrazovanja, jer znaju da je kvalitetno osposobljavanje za rad uslov za zapošljavanje, a time i za obezbjeđenje egzistencije i socijalne promocije. Zadovoljavajući uticaj mladi imaju prvenstveno u privatnim krugovima, među prijateljima i roditeljima, ali vrlo slab u lokalnoj zajednici i nacionalnoj politici.

Nezainteresovanost mladih za političko djelovanje, na osnovu Heleninog istraživanja, uslovljeno je njihovim osjećajem nemoći da utiču na važne procese i donošenje odluka.

Razlike između mladih i starijih nisu brojne i velike, ali su indikativne. Uz očekivane i velike statusne razlike u korist starijih, pokazalo se da oni dosljedno iskazuju značajno nepovjerenje prema mladima. Time ih uskraćuju za ozbiljnu, odgovornu šansu u zajednici, što je veoma frustrirajuće, a posljedice teške i dugoročne – uvjerena je Helena Bakić, odlučna da naučnim djelovanjem doprinese uspostavljanju boljeg statusa svoje generacije.

Začarani krug stresa

Ako je takav odnos, prvenstveno nespremnost starijih da se u političkoj sferi odreknu položaja i društvenog uticaja, kaže ona, sasvim je logično da se ni položaj mladih neće promijeniti u njihovu korist i da će ostati zanemariv u njihovoj društvenoj zajednici.

U projektu “Zablistaj” Helena zajedno s koleginicom Milom Bojanom Blažević istražuje zdravu komunikaciju, izgradnju samovrednovanja, tehniku disanja i joge, balansiranu ishranu i optimalnu produktivnost.

– Kreirale smo i mentalni vodič za žene o produktivnosti tokom mjeseca. Pokušale smo dati odgovor na vječnu dilemu – kako izaći iz začaranog kruga stresa i zanemarivanja sebe kreiranjem svog magičnog svijeta i harmonije – objašnjava Helena, koja se primarno bavi psihologijom i psihoterapijom.

Njeno interesovanje je veoma široko, ali ključno mjesto imaju različite tehnike koje pomažu u borbi sa stresom i frustracijom, te sticanju i izgradnji korisnih i funkcionalnih navika. Helena za rad ima veliku podršku porodice, naročito mame Slobodanke, koja ima višegodišnje iskustvo u oblasti psihologije.

/srpskainfo/