LOŠA SEZONA U Lijevču i Potkozarju nema meda ni za prehranu pčela

Društvo Gradiška Republika Srpska

Gradiška

Stalne vremenske oscilacije, nagle promjene temperature vazduha, dug kišni period kojem je prethodio mraz uništili su pčelinju pašu u Lijevče polju i Potkozarju, tradicionalno vrijednom medonosnom području.

Pčelari ističu da stotine pčelinjih društava nije preživjelo, a da su košnice s oskudnim zalihama meda. Pčelinja paša je uništena, nema cvijeta, a temperature su niske.

Zbog toga, kaže Dario Škorić, pčelar iz Jazovca, pčele ne izlaze iz košnica ili tokom kratkih sunčanih perioda, pa ne mogu da obezbijede dovoljno meda ni za prehranu.

– Gotovo kod svih pčelara uginula je trećina rojeva. Pojedinci pokušavaju prihranom sačuvati bar pčelinju osnovu, ali je to veoma teško, jer ništa ne može nadomjestiti medonosni potencijal iz prirode – smatra Škorić, koji je prethodnih godina proizvodio više stotina kilograma meda.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

 Prosječno sam, kada u proljeće i ljeto nema velikih vremenskih oscilacija, godišnje proizvodio 1.500 kilograma meda od 60 pčelinjih društava. Ove godine još nemam ni kilograma – požalio nam se Škorić.

Naručuju med

Na isti problem jasno ukazuje i Zoran Vasić iz Gradiške, pčelar sa manjim iskustvom od Škorića, ali veliki zaljubljenik u pčelarstvo.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

– Posjedujem petnaestak košnica, svakodnevno sam u pčelinjaku i pokušavam pomoći da pčele prežive, a za med i ne hajem mnogo. To je sada u drugom planu. Ove godine nemam vlastitog meda, ali sam zato, posredstvom prijatelja, naručio nekoliko kilograma iz Hercegovine, za svoje potrebe. To najbolje ilustruje situaciju u koju sam dospio – kazao je Vasić za Srpskainfo.

Goran Mirjanić, profesor pčelarstava Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci i načelnik Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj grada Gradiška, ovu sezonu je ocijenio katastrofalnom za pčelare.

– U mojoj dugogodišnjoj pčelarskoj praksi prvi put se dogodilo da je u maju neophodno prihranjivati pčele da bi opstale, a o vrcanju, odnosno proizvodnji meda besmisleno je govoriti. Nekoliko prethodnih godina nismo imali naročitu proizvodnju, ali nikada tako lošu sezonu kao sada – smatra Mirjanić, jedan od vodećih stručnjaka u oblasti pčelarstva i proizvodnje meda.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

Kaže da ne postoje zalihe meda u cijeloj Republici Srpskoj, izuzev pojedinačnih manjih proizvođača. Zato su cijene ovog proizvoda drastično porasle, u rasponu od 15 do 20 KM po kilogramu, a na tržištu, upozorava Mirjanić, pojavio se i vještački med.

GLADNE PČELE

Pčelari već sada prognoziraju da će cijela ova godina biti veoma loša, kao i nekoliko ranijih. Pčele su prošle sezone vještačkom prehranom ušle u zimu, podsjećaju gradiški pčelari.

U proljeće takođe nije bilo medonosnog bilja, pa je nastavljena prihrana šećerom, šećernim sirupom i pogačama. Prošlogodišnje količine meda umanjene su za 40 odsto, a pojedini uzgajivači izgubili su i do 80 odsto pčelinjih društava. Nažalost, mrazevi i kiša u maju su uzrokovale glad pčela. Za pčelare je ovo elementarna nepogoda.

/srpskainfo.com/*