Sutra je VELIKI PETAK – najtužniji hrišćanski praznik

Društvo Svijet

Sutra je Veliki petak, dan kada je Isus Hristos stradao na krstu. Ovaj dan se u hrišćanstvu smatra za najtužniji dan u godini.

Istorijska priča o Hristovom raspeću

Hristos, uhapšen prethodne noći, izveden je pred jevrejske prvosveštenike na suđenje zbog optužbi da propovijeda učenje za koje su tvrdili da je u suprotnosti sa vjerskim principima i zakonima judaizma.

Veći broj lažnih svjedoka, koje su prvosveštenici doveli, navodili su, između ostalog, da Isusovi govori o Carstvu nebeskom predstavljaju njegovu namjeru da se proglasi za jevrejskog cara koji će ih osloboditi od rimskog ropstva.

To je iskoristio prvosveštenik Kajafa i odlučio da Hrista preda rimskom upravitelju Judeje – Pontiju Pilatu, kako bi ga on osudio zbog pobune protiv Rima, što se kažnjavalo smrću.

Pilat je Hrista predao u ruke jevrejskom kralju Irodu, koji ga je vratio nazad rimskom namjesniku.

pontije pilat ilustracija
Ilustracija detalja sa suđenja Isusu od strane Pontija Pilata – FOTO: edukacija.rs

Na Pilatova pitanja i tvrdnje Isus je ćutao ili odgovarao samo sa: „Ti kažeš“, rekavši mu u jednom momentu da „njegovo carstvo nije od ovog svijeta“.

Vidjevši da nema elemenata za osudu, rimski namjesnik poslužio se starim jevrejskim običajem da za vrijeme Pashe bude pomilovan jedan osuđenik, te je okupljeni narod upitao da li želi slobodu za Hrista ili Varavu.

Okupljeni narod, podstrekivan jevrejskim prvosveštenicima, zatražio je slobodu za Varavu, a osudu za Hrista, riječima: „Krv njegova na nas i našu đecu“.

Pilat je tako i odlučio, rekavši: „Osudili ste nevinog“. Nakon toga je pristupio ritualnom pranju ruku. Otuda potiče izraz „pranje ruku“ u značenju skidanje odgovornosti sa sebe.

Osuđenog Hrista vojnici su bičevali, stavili mu na glavu trnov vijenac i terali ga da do brda Golgota nosi krst, na kojem je razapet.

Raspetog Hrista vojnici su proboli kopljem između rebara, stavili mu na usta sunđer natopljen sirćetom, a iznad glave ploču sa natpisom na hebrejskom, grčkom i latinskom jeziku: „Isus Nazarećanin, car judejski“. Za to vrijeme Isus je molio Boga da im oprosti, rečima: „Oprosti im, Bože, jer ne znaju šta čine“.

Sveta jevanđelja navode da je Hristos u „deveti čas dana“, odnosno u tri časa poslije podne ispustio dušu.

U momentu Hristove smrti nebo se potpuno pomračilo, nastala je neviđena oluja, grobovi su se otvorili, a stijena na koju je stavljen krst pukla je po neprirodnoj liniji.

Mrtvog Hrista skinuli su sa krsta, umotali u pogrebno platno, sahranili u grobnicu, na čiji ulaz je postavljena velika kamena ploča, a pred grobom su stražarili legionari.

Običaji na Veliki petak

Pošto je Veliki petak najtužniji dan u godini, na taj dan zvona ne zvone, već se služba označava klepetalima, udarcima drvenim batovima u drvenu ploču.

Na Veliki petak se u hramovima iznosi plaštanica na posebno ukrašen sto koji simbolizuje Hristov grob ispred oltara. U nekim krajevima, običaj je da se vjernici poslije celivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom vjerovanju ako se u tom trenutku pomole Bogu i pomisle neku lijepu želju, ona će im se sigurno ostvariti.

U nekim dijelovima Srbije vjeruje se da vještice bacaju čini, pa se djeca ne puštaju iz dvorišta. Slično, vjeruje se da će djevojke koje na današnji dan uzberu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati onoga ko im je suđen.

Danas ne uzimajte igle i eksere… stari kažu, ne valja se! Ovaj dan se naziva i “Raspeti petak”, pa se vjeruje da danas ne valja dirati oštre predmete da se ne bi “povređivale Isusove rane”.

Na ovaj Veliki petak domaćice već uveliko farbaju jaja.

/putevimapravoslavlja.info/*