Raste podjela oko uvoza mesa iz EU: Domaći farmeri za carine, prerađivači protiv

BiH Društvo

Dok domaći farmeri ne odustaju od uvođenja zaštitnih mjera na uvoz svinjskog i goveđeg mesa iz EU, upozorivši da će, u suprotnom, organizovati blokade, prerađivači poručuju da bi posebne carine i takse uništile prerađivačku industriju.

Primarni proizvođači mesa naglašavaju da ih je uvoz gotovo u potpunosti uništio, te da Savjet ministara BiH ima rok da do 4. maja donese odluku o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz svježe i rashlađene svinjetine i junetine iz zemalja EU. Ako to ne urade, kako kažu, tog datuma ujutru uslijediće blokade graničnih prelaza ili zgrade ove institucije, koje će trajati sve do ispunjenja njihovih zahtjeva.

Prelevmani

Oni traže uvođenje carine od 10 odsto i prelevmana, koji za govedinu iznosi 2,5 KM, a za svinjsko meso 1,5 KM po kilogramu.

– Blokada neće trajati sat ili dva, nego će se farmeri organizovati i u smjenama boraviti na graničnim prelazima. Znamo da će to izazvati određene probleme, ali mi, jednostavno, više nemamo izbora. Jedini način da opstanemo jeste da vlast uvede carine i takse na uvoz svježeg i rashlađenog svinjskog i goveđeg mesa iz EU – poručili su više puta iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, u ime svojih kolega iz BiH.

FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

Međutim, mesoprerađivači poručuju da bi ovakva odluka uništila domaću prerađivačku industriju, dok bi, kako tvrde, građani BiH meso i prerađevine plaćali skuplje za 3,5 KM po kilogramu.

Kvote

Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH i vlasnik Mesne industrije „Trivas“, kaže da problem uvoza treba rješavati uvođenjem kvota, odnosno ograničenjem uvoznih količina mesa.

Ističe da domaća proizvodnja mesa zadovoljava 30 odsto potreba građana i prerađivačke industrije.

– Dakle, ostalih 70 odsto nije prekomjerni, nego potrebni uvoz, koji treba omogućiti bez uvođenja prelevmana i carina. Ako bismo uveli ove mjere na tih 70 odsto uvoza mesa, koje mi ne možemo da proizvedemo, onda bi meso i svi domaći proizvodi bili skuplji za 3,5 KM od onih iz EU i CEFTA, a sporan bi bio i opstanak 10.000 radnih mjesta u domaćoj prerađivačkoj industriji – objašnjava Vasić za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, uvođenje prelevmana i carina na uvoz goveđeg i svinjskog mesa iz EU bilo bi najgora odluka po privredu RS i BiH.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA/ Nemanja Vasić

– Nadležne komore su napravile kompromisno rješenje, a prije eventualnog donošenja ovakve odluke mora se uraditi analiza stanja domaće proizvodnje, koje su količine koje se kod nas proizvode, kao i analiza količina uvoza svježeg i rashlađenog mesa – ističe Vasić.

Kontramjere

Kaže da Evropska komisija upozorava da bi, u slučaju njenog donošenja, u pitanje bio doveden izvoz iz BiH u EU voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i pilećeg mesa, a prekinuli bi se i razgovori o izvozu crvenog mesa. U tom slučaju, naglašava, mogle bi se očekivati kontramjere EU.

Dodaje da bi, u ovom momentu, jedno od boljih rješenja bilo da se na svježe i rashlađeno meso uvedu uvozne kvote, koje bi kontrolisalo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a da zamrznuto meso bude skinuto sa kvota.

– Uvoz ovog mesa, koje koristi prerađivačka industrija, ne ugrožava primarne proizvođače. Ovo rješenje bi prihvatila i EU – poručuje Vasić.

Pad prodaje

Međutim, u Udruženju uzgajivača svinja RS naglašavaju da je situacija u svinjarstvu katastrofalna i da je prodaja svinjskog mesa, odnosno živih svinja, ispod svakog nivoa.

– Vasić je vlasnik mesoprerađivačke kuće, koja svoju industriju bazira na uvozu sirovine iz EU, a ne svježeg mesa. Ako je mesoprerađivačka industrija bitnija od primarne, onda neka mesoprerađivači dobiju epitet „primarni“, a mi koji se bavimo primarnom proizvodnjom neka budemo smetači domaće proizvodnje – ističe Maljčić za Srpskainfo.

Dodaje da je najveći problem korupcija mesoprerađivača s pojedinim predstavnicima institucija BiH.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Statistika ide u našu korist, odnosno, u korist uvođenja zaštitnih mjera. Građani BiH imaju pravo da žive od svog rada i treba da imaju prednost u odnosu na par pojedinaca. Mi ne uništavamo prerađivačku industriju koja, međutim, iskorištava primarnu proizvodnju. Naime, oni otkupljuju tovne svinje za 1,8 KM po kilogramu, dok je meso u marketima pet puta skuplje, pa se pitamo gdje završava ekstraprofit!? Takođe, kod uvoznika nema vaganja robe, ne postoji dokaz o učešću proteina u mesu, koliko je dugo zamrznuto… To je klasično manipulisanje građanima – poručuje Maljčić.

Savjet ministara

Podsjetimo, na posljednjoj sjednici Savjeta minstara BiH, koja je održana prije dva dana, pitanje o uvođenju carina i taksi na uvoz svježeg i rashlađenog svinjskog i junećeg mesa nije ni bilo na dnevnom redu. Na pretposljednjoj sjednici, održanoj 22. aprila, opet nije postignut konsenzus u vezi sa donošenjem odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz zemalja članica EU. Tom prilikom pet ministara je glasalo za, a pet protiv.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u Bosnu i Hercegovinu lane je uvezeno mesa i mesnih prerađevina ukupne vrijednosti 337,4 miliona KM. Od toga, svježe i rashlađene govedine uvezeno je 152,44 miliona, a svinjetine 63,08 miliona KM. Dakle, od ukupne uvozne vrijednosti mesa i mesnih prerađivane lane, na goveđe i svinjsko meso otpada 215,52 miliona KM ili 64 odsto. Prošle godine je iz BiH izvezeno svježeg i rashlađenog svinjskog i goveđeg mesa u vrijednosti 26,26 miliona KM.

Za tri mjeseca ove godine, u BiH je uvezeno 13,22 miliona kilograma mesa i ostalih klaoničnih proizvoda, ukupne vrijednosti 62,37 miliona KM, a izvezli smo 1,06 miliona kilograma u vrijednosti od 2,72 miliona KM.

PODSTICAJI

Domaći proizvođači svinja poručuju da im je dosta da ih nadležni zamajavaju i lažu, i to mjesecima.

– Ako nastave ovako, mi ćemo imati hrane koliko hladnjača dođe iz EU i ništa drugo, jer nadležni guše i pomisao na proizvodnju – ističe Maljčić.

Dodaje da, pored zaštitnih mjera, u BiH moraju da budu povećani i podsticaji.

– Tako ćemo moći više da proizvodimo i da budemo rentabilniji. Sa niskim podsticajima, jednostavno, ne možemo da budemo konkurentni, zbog čega ne možemo da prodamo ono što proizvedemo. Ako je našoj vlasti bitno da domaći proizvođači hrane opstanu, moraće da nam pomognu. To podrazumijeva zaštitu od prekomjernog uvoza, te povećanje podsticaja, kako bismo mogli da proširimo proizvodnju i prodamo ono što teškom mukom proizvedemo. Klaonice su 99 odsto okrenute uvozu sirovina iz EU, čiji viškovi završavaju kod nas pod izuzetno niskom damping cijenom. Takođe, naše stanovništvo uglavnom kupuje uvozno meso. Sve to zajedno će nas uništiti – kaže Maljčić.

/srpskainfo.com/*