Zbog čega sam ušao ovde? Nova studija objašnjava čudan “efekt vrata”

Uncategorized Znanost

Je li vam se ikada dogodilo da ste ušli u neku sobu i potpuno zaboravili zašto ste se u nju uopće zaputili? Ovo je vrlo česta pojava poznata kao efekt ulaza. Iskustvo se može opisati kao da vam se mozak ispraznio od misli čim ste promijenili lokaciju, u iščekivanju svježih informacija ili iskustva.

U novoj studiji, znanstvenici su objasnili da efekt ulaza (poznat i kao efekt ažuriranja lokacije) zaista postoji, no nastupa samo kada nam je mozak vrlo zauzet. U seriji eksperimenata u virtualnoj stvarnosti 74 ispitanika kretala su se kroz računalno generirane 3D prostorije te su se pokušavali prisjetiti predmeta koje su vidjeli u prijašnjim prostorijama.

„Isprva nismo uopšte uspjeli primijetiti efekt ulaza pa smo zaključili da su ljudi previše uspješni – uspjeli su upamtiti sve. Stoga smo učinili zadatak težim i zamolili ih da nabrajaju zadatke unazad dok se istovremeno kreću po prostoru kako bismo im zakrčili memoriju. Tada su počeli zaboravljati, što nam je pokazalo da preopterećivanje memorije čini ispitanike podložnijima efektu ulaza. Drugim riječima, efekt ulaza nastupa samo kada smo u kognitivno ranjivom stanju.“ objasnio je psiholog Oliver Baumann, sa Sveučilišta Bond u Australiji.

Istraživači su otkrili da za efekt ulaza nije svejedno u kakav prostor ulazite. Neka su ranija istraživanja imala poteškoće s detektiranjem i opisivanjem ovog fenomena, a ova je studija objasnila ključan preduvjet bez kojeg se efekt ulaza vjerojatno neće dogoditi. Kako bi zaboravili zašto ste se našli na nekom mjestu, to mjesto mora biti vrlo različito od onog s kojeg ste došli.

„Dobar je primjer kretanje po velikoj trgovini. Vožnja dizalom od jedne prodavaonice do druge vjerojatno neće imati učinak na naše pamćenje, no kretanje od trgovine do parkinga moglo bi nas navesti da zaboravimo nešto što smo trebali kupiti“, objasnio je Baumann.

Razumijevanje načina na koji promjena u okruženju može utjecati na našu memoriju mogla bi nam pomoći da se obranimo protiv fenomena ulaza u budućnosti. Ako želite izbjeći situacije u kojima se ne sjećate po što set došli, najbolje je da mislite samo na jedan zadatak sve dok ga ne izvršite.

Baumann ističe da sposobnost mozga da razdvaja i upravlja pamćenjem može biti zaista korisna u mnogim situacijama i pomaže nam da shvatimo svijet, čak iako se ponekad možemo naći u sobi bez ideje o tome zašto.

“Ako mozak misli da je u drugom kontekstu, ta sjećanja pripadaju drugoj mreži informacija”, kaže Baumann.

“Sve u svemu, to nam daje veći kapacitet nego ako imate samo jedan gigantski radni prostor u kojem je sve povezano. Ali to ima trošak. Prelaskom između odjeljaka možemo izgubiti stvari.”

/sciencealert.com/*