ŠKOLE SPORTA I KULTURA I DALJE NA ČEKANJU, a dozvoljen rad tetetanama i ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru

Društvo Republika Srpska

U Republici Srpskoj od danas je ponovo dozvoljen rad ugostiteljskim objektima u zatvorenom prostoru, fitnes-centrima i svim priređivačima igara na sreću. Sport i kultura i dalje su na čekanju…

Radnici iz oblasti škola sporta za djecu i roditelji čija djeca idu u neke škole sporta pisali su nadležnim institucijama molbe da se ova oblast uzme u razmatranje da bi se mjere popustile.

Kada su u pitanju mjere u RS sa radom trenutno jedino ne rade kulturne institucije i škole sporta za djecu. Ove oblasti ostaju zatvorene i u trenutku kad se otvaraju ugostiteljski objekti i tržni centri, što izaziva nerazumijevanje radnika iz oblasti kultrure i sporta.

Ognjenka Jovičić, predsjednica i trenerica u Košarkaškom klubu Lider iz Gradiške kaže da su sve mjere kojima se direktno utiče na onemogućavanje pravilnog psiho-fizičkog razvoja djece apsurdne i krajnje neopravdane.

„O novim mjerama, poput onih da su omogućeni rad djecijih vrtića, a neomogućen rad škola sporta, ili omogućen rad ugostiteljskih, a neomogućen kulturnih ustanova, možemo reći da su diskriminirajuće, ili možda nepromišljene. Djeca nemaju nastavu fizočkog-vaspitanja već duže od godinu dana. Fizička aktivnost je preduslov dobrog imunološkog sistema. Fizička aktivnost je prevencija mnogih oboljenja. Ne zaboravimo i to da se djeca samo jednom nalaze u kritičnim fazama razvoja pojedinih motoričkih osobina. Ako se tad ne utiče na njih, one nikada neće ostvariti svoj maksimalni biološki potencijal. Mi nećemo imati vrhunske sportiste u dolazećim generacijama“, rekla je Ognjenka za BUKU.

Sanela Babić, direktorica Udruženja za popularizaciju i promociju književnosti „Imperativ“ kaže da je ne bi začudilo da se pri donošenju novih mjera nije ni razmišljalo o kulturi.

„Kulturni radnici ne prijete štrajkovima. Strpljivo čekamo i poštujemo odluke, kao što smo poštovali i sve mjere zaštite izvođača i publike prije zabrane održavanja kulturnih događaja. I tragična i komična je svakodnevna slika banjalučkog ‘parkića’ prepunog ljudi svih generacija bez maski i distance i zatvorenih vrata Banskog dvora“, rekla je za BUKU Sanela.

Ona podsjeća da je “Imperativ” prošle godine, u jeku pandemije, održao 3. festival književnosti.

„To je bila prva višednevna kulturna manifestacija u BiH. Posjećenost svih 25 programa, ali i posjećenost svih drugih kulturnih dogašaja u gradu, govori da se sve veći broj gradjana u ovom ‘ludilu’  okreće istinskim vrijednostima“, ističe ona.

Maja Dodig, direktorica Narodnog pozorišta RS smatra da je publika u pozorištu bezbjednija nego u ugostiteljskim objektima i tržnim centrima.
„Narodno pozorište Republike Srpske je 2020. godine izgubilo 157.000 KM vlastitih prihoda u odnosu 2019. godinu. Od vlastitih prihoda dodatno ulažemo u produkciju,  plaćamo održavanje objekta, internet, telefon, higijenski materijal, kancelarijski materijal“, rekla je za BUKU Maja.

Mirna Vujanović iz Sportsko kreativnog centra „KIDS“ opravdano se pita da li je došlo vrijeme da su tržni centri i ugostiteljski objekti bitniji od fizičke aktivnosti i kulture.

„Da li ste svjesni koliko i kako to utiče konkretno na djecu, te kakve posljedice to povlači sa sobom? Zašto je fizička aktivnost u toliko mjeri diskriminisana? Djeca nemaju fizičko u školi, na muzičkom ne smiju da pjevaju, škole sporta i fitness centri su prvi zatvoreni i zaboravljeni, a djecu ste smjestili uz računare. Ne želimo da prihvatimo da niko ne razmišlja o njima, želimo odgovore ko je i sa kojim pravom okrenuo vrijednosti“, rekla je za BUKU Mirna.

Predstavnici Škola sporta i sportska udruženja djece sa poteškoćama iz Banjaluke kažu nam da su razočarani odlukama Kriznog štaba, jer su mjere ublažene u niz privrednih grana, a njihova grana ostaje neopravdano targetirana.

„Senzitivni period kod djece dešava se u ovom trenutku. Ne možemo čekati, jer vrijeme prolazi i radi protiv njih. Svjesni smo da se u ovim teskim uslovima moraju preduzeti mjere koje sprečavaju širenje virusa, ali nije nam jasno zbog čega se mjere mogu odrediti svima, samo sportskim udruženjima ne. Zbog toga imamo situacije u mjerama  da je planina malena za skijaski tim, teniski teren za jedan par, fudbalski teren za ekipu, itd, a u ostalim djelatnostima je to precizno određeno“, kažu nam predstavnici Škola sporta.

Dodaju da su dosadašnjim radom pokazali visoku odgovornost u djelovanju u uslovima pandemije, pridržavajuci se uputa nadležnih institucija.

„Takođe smo uveli dodatne mjere kojima smo smanjili broj polaznika na jednom treningu, koncipirali rad u kojem djeca individualno pristupaju izvođenju elemenata, onemogućili prisustvo roditelja u svlacionici i preuzeli dodatnu obavezu presvlačenja prije i poslije treninga. Sigurni smo da možemo primjeniti i viši nivo mjera zaštite i kontinuirano raditi sa djecom, pogotovo ako se uzme u obzir da u narednom periodu veći dio programa relizujemo na otvorenom, gdje je manji rizik od širenja virusa“, ističu.

Iz Škola sporta nam kažu da im saradnja i komunikacija sa kolegama iz okruženja potvrđuje da se tokom donošenja epidemioloskih mjera one posljednje primjenjuju u radu sa djecom,  a u Republici Srpskoj prvo se onemogućuje aktivnost djece i u tom lancu mjera posljednje se popustaju.
„Odgovornošću i međusobnom saradnjom sa nadležnim želimo doprinijeti sprečavanju širenju virusa, podići kvalitet trenažnog procesa i pospješiti razvoj djece. Saradnja je potrebna, korisna i moguća“, napominju.

Umjetnica Ena Mitrovska kaže da je pandemija uticala na sve slojeve društva, ovo su velike promjene i ono najgore, od ovih promjena se gube životi.

“Svaki dan se vrte brojevi preminulih i skoro da ne postoji osoba koja nekoga nije izgubila. Polazeći od ovog saznanja vrlo teško je komentarisati bilo kakave odluke donesene od strane Kriznog štaba. Ono čega sam očevidac jeste da je ova katastrofa napravila ponovo podijelu između ljudi, te onda imamo one koji su protiv vakcine, oni koje ne vjeruju u Koronu, one koji ne dijele ove stavove…a sve ovo vodi do razdora i ogorčenosti i hiljadu ružnih riječi”, kaže Ena za BUKU.

Ističe da se iste Odluke se takvom brzinom mijenjaju da ne može da ne misli da je sve ispolitizovano.

“Ne razumijem na koji način dolaze do Odluka, jedino mogu da zaključim da su i oni potpuno zbunjeni i da ne bih dalje ulazila u to, tu ću da se zaustaviti. Sinoć sam pogledala jedan sjajan film, mislim da mi je ovo peti put, pod nazivom Snowpiercer, radnja filma se odvija u budućnosti na Zemlji koja je zbog neuspjelog eksperimenta okovana u snijegu i ledu.
Jedini preživjeli nalaze se u vozu, „snowpierceru”.Ljudi u vozu su podijeljeni po klasama, pa se najbogatiji voze u prvom vagonu sa svim povlasticama, a oni najsiromašniji u posljednjem. Naravno da se dešava pobuna najsiromašnijih ili onih Zadnjih i tada dolazi do kulminacije. Upravo se ovo događa i kod nas, s tim da su naše pobune sitne i beznačajne. Taj Zadnji vagon me zapravo posjetio na status kulture i na naš doživljaj iste. Ona u ovakvim uslovima nije potrebna, bar ne većini”, kaže Ena.

Ostaje da vidimo da li će Republički štab koji je nadležan za sprovođenja mjera na narednoj sjednici razmatrati otvaranje ovih oblasti.

/buka/