Šta je SPF zaštitni faktor i zašto ga je neophodno koristiti tokom cijele godine

Zdravlje

S dolaskom proljeća povećava se broj sunčanih dana, a samim time se povećava vrijeme koje provodimo izloženi suncu zbog čega nam je neophodna adekvatna zaštita. O važnosti zaštite od sunca tokom cijele godine i prevenciji kožnih bolesti razgovarali smo sa dermatologinjom Hanom Helppikangas.

Sunčeva svjetlost neophodna je za mnoge važne tjelesne funkcije, uključujući proizvodnju vitamina D i održavanje raspoloženja.

Ipak, previše izlaganja suncu također može biti štetno. Ultraljubičasto (UV) zračenje može rezultirati kratkoročnim i dugotrajnim oštećenjem kože, uključujući opekline od sunca, znakove starenja, pa čak i rak kože.

Kako Harvard Health navodi, otprilike 95% UV zračenja koje dopire do naše kože je ultraljubičasto A (UVA) svjetlo, koje je prvenstveno odgovorno za kronične učinke poput fotostarenja, nabora i staračkih pjega.

Ultraljubičaste B (UVB) zrake čine manji postotak, ali mogu biti potencijalno još štetnije, jer su primarni uzrok opeklina, a i jedna i druga vrsta može uzrokovati rak kože.

Dermatologinja Hana Helppikangas nam je u razgovoru otkrila koje bolesti može prouzrokovati pretjerano izlaganje suncu te koji su oblici prevencije.

“Umjereno izlaganje suncu može imati pozitivne i negativne učinke na kožu, ovisno o dužini i učestalosti izlaganja, o intenzitetu sunčeva svjetla i o individualnoj osjetljivosti pojedinca”, kazala je doktorica.

Upravo sa dolaskom proljeća može se javiti alergijska rekacija kože, ističe dermatologinja: “Reakcija kože na prvo proljetno sunce (PLE) je čest oblik primarne fotoosjetljivosti koji se uglavnom javlja kod mlađih žena u proljeće i ljeto”.

Dermatologinja je naglasila i da sunce može izazvati različite reakcije organizma od alergijskih reakcija, fotostarenja pa do karcinoma kože.

“Dugotrajno i ponavljano izlaganje suncu kumulira oštećenja unutar ćelija i tako se javlja suha, zadebljana i naborana koža na kojoj se nalaze keratoze i proširene krvne žilice”, pojašnjava dr. Helppikangas.

Svakodnevna oštećenja vlakana kolagena i elastina uzrokovana izlaganju suncu – dovode do gubitka njihove normalne strukture, orijentacije i funkcionalnosti, a koža postaje gruba, opuštena, gubi elastičnost i tonus i nastaju bore.

Kada je u pitanju karcinom – pored genetske dispozicije koja ima veliku važnost, doktorica ističe da osjetljivost kože na sunce i izlaganje ultraljubičastim (UV) zrakama, osobito pojava opekotina nakon intermitentne UV ekspozicije može u mnogome doprinijeti razvoju melanoma.

“Ljudi koji su imali opekotine tokom djetinjstva ili adolescencije imaju dva puta veći rizik od nastanka melanoma poslije u životu”, upozorava dermatologinja.

Kao najbolji način prevencije suncem izazvanih kožnih oboljenja doktorica Helppikangas, ali i drugi svjetski dermatolozi preporučuju korištenje krema sa zaštitnim faktorom i to tokom cijele godine.

SPF (eng. sun protection factor) odnosno faktor zaštite od sunca predstavlja mjeru koliko je sunčeve energije (UV zračenja) potrebno za stvaranje opekotina na zaštićenoj koži (prilikom korištenja kreme za sunčanje) u odnosu na količinu sunčeve energije potrebne za stvaranje opekotina na nezaštićenoj koži.

Svako, bez obzira na boju kože, trebao bi nositi kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom, jer smo svi u opasnosti od štetnih učinaka UV zračenja i možemo imati koristi od zaštite. Međutim, još je važnije onima koji imaju svjetlije nijanse kože, a koji su osjetljiviji na ove efekte, da nose kremu za sunčanje.

Prilikom odabira stepena zaštite možemo birati između niskog, srednjeg, visokog i vrlo visokog SPF faktora. Za odrasle se najčešće preporučuje SPF 20, dok je za djecu potreban najmanje SPF 30. Također, stepen zaštite koji će vam biti potreban prilikom izlaganja suncu zavisi i od prirodne nijanse tena i boje kose.

“Preparati sa zaštitnim faktorom se nanose 20 do 30 minuta prije izlaganja suncu. Nanošenje preparata potrebno je ponavljati svakih 2 sata, nakon svakog kupanja, brisanja peškirom ili kada se jako oznojimo”, upozorava dr. Helppikangas.

Kako odrediti odgovarajući SPF faktor?

Prvenstveno se uzima u obzir nijansa i boja kože i kose. Ukoliko imate kombinaciju svijetle kože i svijetlije nijanse kose prirodna zaštita vaše kože traje oko 10 minuta.

Ako je vaša koža najbliža maslinastoj nijansi, a kosa srednje do tamno smeđa, prirodna zaštita vaše kože traje oko 15 minuta. Ukoliko je vaša koža tamna, a kosa smeđa, prirodna zaštita vaše kože iznosi oko 20 minuta.

Također, moguće je izračunati i koliko vremena možete provesti na suncu, u zavisnosti od nijanse tena i faktora zaštite koji ste odabrali. Pomnoživši SPF faktor koji ste odabrali uz minutažu prirodne zaštite vašeg organizma koju smo prethodno pomenuli, možete dobiti vremensku odrednicu koliko dugo ćete biti zaštićeni od sunca.

Tako ukoliko imate svjetliji ten i vaša prirodna zaštita traje 10 minuta, to pomnoženo sa npr. odabranim faktorom SPF 30 daje iznos od 300 minuta, što čini otprilike 5 sati koliko će vaša zaštita od sunca trajati.

“Osobe koje čitav život na pravilan način koriste zaštitne preparate te izbjegavaju sunce u vrijeme najjače insolacije reduciraju rizik za razvoj karcinoma kože za 78%”, naglašava dermatologinja.

Kao sekundarni oblik prevencije kožnih oboljenja izazvanih suncem doktorica ističe redovne dermatološke preglede.

/klix.ba/*