Izazovi na TikToku odlaze predaleko: Sada se skupljaju svake subote i raširenih ruku čekaju voz

Društvo Region

U želji da steknu što veću popularnost korisnici TikToka iz dana u dan smišljaju nove izazove, često neprimjerene i opasne po život. Na njih najčešće nasjedaju i odgovaraju djeca misleći kako će tim gestom biti omiljeni na mrežama, ali i u društvu.

Svjedoci smo stravičnih posljedica ovih izazova širom svijeta, u kojima djeca gube živote, a sada se pojavio još jedan koji je toliko zabrinuo javnost u Hrvatskoj da su morale da reaguju i škole, prenosi Blic.

Vođa Tima za psihološke krizne intervencije, psiholog OŠ Podmurvice Nada Kegalj, za Novi List kaže da riječkim osnovcima za opasne igre i izazove nije potrebna inspiracija s TikToka, jer su oni osmislili sopstvene.

U Rijeci je popularna igra “makazice”, a sastoji se u izazovu da dijete pretrči dvosmjernu ulicu u trenutku kada njome iz oba smjera dolaze automobili. Takođe, nekada je bio izazov pretrčati preko pruge kada dolazi voz. Sada to više nije popularno, već je izazov stati što bliže uz prugu raširenih ruku i čekati da prođe voz. Naravno, na način da se stane što bliže uz voz. To sam saznala tako što sam bila na jednoj kriznoj intervenciji vezano za dijete koje je zbog izazova zamalo poginulo. Kasnije sam to ispričala učenicima u svojoj školi, a oni su me šokirali izjavom da se to radi svake subote na rođendanima. Rijeka je prepuna željezničkih pruga koje prolaze kroz grad. Tako da im očigledno ne treba TikTok da bi osmislili opasan izazov – kaže Kegalj.

U Osnovnoj školi Srdči susreli su se s jednim izdvojenim slučajem takozvanog “izazova gušenja” (Blackout Challenge) s TikToka, a taj jedan slučaj bio je dovoljan da se upali alarm i pošalje upozorenje svim roditeljima.

Radilo se, kaže pedagog Aleksandra Smolić, o učeniku sedmog razreda koji je snimio izazov gušenja. Blekaut izazov je igra padanja u nesvijest. Ona već više od godinu dana kruži internetom, a sastoji se u tome da učesnici namjerno prekidaju dotok kiseonika, pokušavajući da izazovu osjećaj koji čovjek doživi neposredno pred smrt, odnosno pred gubitak svijesti. Riječ je o izazovu zbog koga je u Italiji preminula desetogodišnja djevojčica, a potom i desetogodišnji dječak u Srbiji.

– To kreće već od 4. razreda pa sve negdje do 7. razreda, dok osmaci pokazuju ipak određenu dozu ozbiljnosti. Radi se o ataku na mladu i nerazvijenu ličnost te se koristi potreba djece tog doba da se dokazuju pred svojim vršnjacima. Često je dovoljno samo osmisliti dovoljno bizaran izazov i plasirati toj populaciji koja je nažalost spremna da ga izvrši ne bi li imala priliku da ostvari kakav virtuelan ili realan lajk. To je socijalni inženjering koji se vrlo opasno nameće najosjetljivijoj populaciji, a to su učenici. Primjetili smo da su djevojčice sklonije tome, jer su pune sumnji oko socijalnog statusa u razredu, pa su zbog toga mnogo ugroženije. Današnja generacija djece ostvaruje se realno i virtuelno u jednakom obimu i ako postignu neki cilj u virtuelnom svijetu, smatraju ga ostvarenjem i u realnom okruženju. Za njih su virtuelno i stvarno nedjeljivi – pojašnjava Smolić.

Dodaje za “Novi List” i da je riječ o prastarim mehanizmima koji su sada dostupniji i vidljiviji djeci upravo zbog prisutnosti društvenih mreža i ujedno napominje i da se radi o situacijama u kojima je teško djelovati, jer digitalni izazovi su uvijek korak ispred nas.

– Preventivna postupanja u ovakvim slučajevima uvijek su usmjerena na osnaživanje vaše djece u dobrim odlukama, odupiranju pritisku vršnjaka, razumnom promišljanju o posljedicama i hitnoj reakciji prema starijim i odgovornim osobama koji znaju ispravno da postupe u takvim situacijama. Potrebno je proveravati prisutnost i sadržaje koje djeca dijele na društvenim mrežama – kaže Smolić.

Kegalj pak dodaje da se ovako opasnim izazovima može doskočiti samo razvijanjem kritičkog mišljenja, ali ne i zabranama, jer zabranjeno je voće najslađe.

– Samo djeca koja nauče kritički da misle, odgovorno se ponašaju i promišljaju moći će kvalitetno i sigurno da odrastaju – zaključuje Kegalj.

FOTO: FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Izazovi s TikToka nisu jedine opasnosti koji vrebaju s društvenih mreža, jer, kako ističe Kegalj, među osnovcima praćenje infuensera prava je pošast. Oni im savjetuju kako da bježe s nastave ili varaju, a anonimnim anketnim upitnikom koji je ispunilo 113 učenika 7. i 8. razreda, Kegalj je uočila da 87 posto djevojčica i 67 posto dečaka prati influenserske kanale.

– Maloljetnici nisu biološki, socijalno, psihološki ni emocionalno zrele osobe. Oni se razvijaju. S obzirom na to da nemaju iskustva ni znanja, lako postaju mete negativnih uticaja. Neke osobine maloljetnika mogu biti asocijalnost, nepoštovanje autoriteta, inat, neposlušnost, neprijateljsko raspoloženje prema drugima, destruktivnost, impulsivnost, emocionalna i socijalna nezrelost, avanturizam. Ako uz neke navedene osobine još prati nekog s previsokim samopoštovanjem, umišljenim i prepotentnim, to nije dobar uslov za zdravo odrastanje. Svi mi kroz život formiramo sliku o sebi. Influenseri su stvorili fantastičnu sliku o sebi, na osnovu lajkova i komentara. Oni sebe precjenjuju.

Često su arogantni, puni sebe, oholi i bahati pa su stvorili idealnu sliku o sebi, ali sliku koja nije realna. Influenseri nameću vrijednosti, a imaju iskrivljenu sliku stvarnosti i kao takvi utiču na druge, dok su djeca ranjiva grupa. Ona su sunđeri – upozorava Kegalj.

Na njihove tvrdnje reagovali su i iz Hrvatskih železnica i u svom obraćanju navode da je neophodno da roditelji i nastavnici skrenu pažnju djeci o opasnostima koje prijete na pruzi, budući da statistika pokazuje da su u čak 98 posto slučajeva nesreće na železničko-punim prelazima posljedica toga što učesnici u saobraćaju zanemaruju i ne poštuju saobraćajne znake i signalizaciju.

/srpskainfo.com/*