Kako nam mozak dočarava snove?

Život i stil

Svake noći sanjamo po dva sata, ali iako je to nešto uobičajeno, to je zapravo izuzetno zagonetan proces.

Tek u posljednjih nekoliko desetina godina, sa napretkom tehnologije poput fMRI-a koja nam omogućava bilježenje i vizualizaciju aktivnosti u mozgu, neuronaučnici su počeli da shvataju kako i zašto doživljavamo ta otkrića.

Šta zapravo naučnici misle da pokreće noćne halucinacije u našem mozgu?

 Snovi se oslanjaju na sjećanja i uspomene sačuvane u vezama između moždanih ćelija, koje hipokampus prati u nastajanju. Noću usmjerava neurone na ponovnu reprodukciju tih uspomena, olakšavajući dugoročno čuvanje. To bi moglo da bude razlog zašto stvarnost prodire u naše vizije, ali ne i razlog zašto poneka vizije i snovi izvrću stvarnost, piše Popular Science.

Zamišljanje

Naše najslikovitije vizije i slike javljaju se tokom REM faze sna. Povećava se aktivnost u regijama mozga koje kontrolišu pokrete i obrađuju optičke ulaze, poput vidnih i motornih korteksa, koji verovatno stvaraju ono što “vidimo” i “radimo” dok mirujemo. Ipak, nije jasno šta tačno pokreće ta područja tokom noći.

Osjećaji

Amigdala u obliku badema pomaže u generisanju osjećaja poput straha, bijesa i tjeskobe. To i drugi emocionalni domeni su neobuzdaniji tokom REM faze, što bi moglo da objasni zašto se jake reakcije često događaju kada zadrijemamo.

Odlučivanje

Snovi i dalje sadrže poluracionalne misli, vjerovatno zahvaljujući područjima koja podržavaju svjesnu spoznaju. Polukrug u središtu mozga, utiče na motivaciju i donošenje odluka, i može da se uključi dok drijemamo.

Bijeg

Tokom REM faze neuronaučnici vide potiskivanje dorzolateralne prefrontalne kore, što je ključno za izvršne funkcije poput usmjeravanja pažnje, rješavanja problema i rasuđivanja. Ovo bi moglo da objasni zašto rijetko shvatamo da spavamo, uprkos nekim neobičnim scenarijima.

/N1/

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *